Dana 18. rujna 2017. god. u Banja Luci održan je zajednički sastanak Inicijative Zajednice udruga prognanih i Hrvata povratnika Sjeverozapadne Bosne i ambasadorice Regionalnog ureda OHR-a u Banja Luci gospođe Mariann Berecz, a na prijedlog i zamolbu Inicijative Zajednice udruga .
U uvodnom dijelu sastanka udruge su ukratko predstavile svoj dosadašnji rad, stanje na područjima iz kojih dolaze te ciljeve koje su postavile kako pojedinačno tako i kao inicijativa, a odnose se na zalaganje za održivi povratak Hrvata Sjeverozapadne Bosne na njihova stoljetna ognjišta koji se još nije dogodio iako je prošlo 20 godina od potpisivanja Deytonskog mirovnog sporazuma.
Posebno su istaknuti problemi vezano za izgradnju i obnovu kuća u okviru „Regionalnog stambenog programa“ te zadanih kriterija koji su postavljeni na diskriminatoran način. Unatoč velikom broju prijava na natječaj od strane prognanih Hrvata i njihove zainteresiranosti za povratkom može se reći da je mali postotak ispunio sve kriterije, a izgrađenih kuća za prognane Hrvate je mali broj.
Isto tako, izneseni su problemi vezani za putnu i elektro infrastrukturu u područjima gdje su nekada živjeli Hrvati. Putevi su zarasli i neprohodni te se slabo održavaju, a elektro mreža u većini mjesta je u veoma lošem stanju ili je uopće nema.
Postoji i veliki problem devastacije objekata kao i nekontrolirano korištenje električne energije za koje se terete vlasnici, a koji uopće ne žive u obiteljskim kućama već povremeno dolaze.
Istaknuti su i problemi vezani za sudske sporove koje su pokrenuli skupine ljudi koji su bili na radnoj obvezi, a sporove su izgubili te sada moraju plaćati velike naknade za provedene postupke, a nemaju kapaciteta ni mogućnosti za nastavak procesa na višim sudovima.
Inicijativa je naglasila i potrebu za bržim provođenjem postupaka i procedura vezano za pronalazak ubijenih i nestalih te procesuiranje odgovornih.
Između ostalog, istaknut je i problem nekontrolirane sječe šume te velikih nanesenih kako ekoloških tako i materijalnih šteta te prava na naknadu štete i obnovu svih oštećenih objekata kao i izmjenu diskriminatorne odluke po kojoj oni koji su u međuvremenu u periodu od 20-ak godina stekli imovinu u drugoj državi nemaju pravo na obnovu. Privatno vlasništvo je neotuđivo pravo i nitko nema to pravo uskratiti vlasniku. Naglašen je i problem vezano za zamjenu obiteljskih kuća, Banja Luka i okolica, najčešće pod prisilom te kako su zamjene bile neadekvatne bilo da su objekti bili srušeni ili devastirani za koje se naknadno morala plaćati legalizacija, a radi se oko 5000 obiteljskih kuća.
Na sastanku je iznesen i problem plaćanja poreza na nekretnine (zemljište, šume) te je iznesen stav da bi obveza plaćanja poreza trebala nastati onda kada se iste nekretnine i koriste, a što sada nije slučaj. Obradive površine su zarasle u šikaru, a šume i to stoljetne su velikim dijelom posiječene.
Isto tako stavljen je naglasak na problem manjka zastupljenosti Hrvata u tijelima vlasti na svim razinama kao i javnim i drugim važnim ustanovama u kojima Hrvatski narod uopće nema zastupnika te je ukazano na nužnost i potrebu za samostalnim izborom istinskih predstavnika Hrvatskog naroda.
Kako je od potpisivanja Deytonskog mirovnog sporazuma prošlo više od 20 godina, a nije omogućen održivi povratak Hrvatskog naroda Sjeverozapadne Bosne na njihova ognjišta i domove te složenih odnosa unutar Bosne i Hercegovine koji koče pozitivne procese u državi te dovode do daljnjeg iseljavanja stanovništa uslijed ekonomske, pravne pa i sigurnosne nepovoljne situcije, inicijativa je ukazala na potrebu organiziranja mirovne konferencije pri UN-u o stanju u Bosni i Hercegovini.
Inicijativa se zahvalila na prijemu, aktivnom sudjelovanju gospođe Berecz u raspravi, razumijevanju i sagledavanju iznesenih problema te obveze podnošenja izvješća na daljnja razmatranja i odluke.
Predsjednik udruge
Zdravko Marijan
